Jon Wotson eviti Eshu por ga otre kausa. Ta heni oli maori. Aspiri-yen a libritaa, ta bikam muy irishil. Al iri ta koyves rasshwai ti maoris dai na fan e shatami li bay gro-shatama. Kelkeves Raterford majbur reteni ta fon draka*. Draka wud bi ga noutile, it wud sol atrakti nove beda a plenjen.
- Me ve fugi, me fugi! – Jon Wotson repeti stay. – Me ve returni a Ingland e demandi fon rega den tote armee fo nihilisi sey jen-chier. Nu ve arivi ahir kun kanon e mah-jal oli vilaja til pepla. Me bu sal indulgi nulwan. Ob yu vidi toy pinas, Raterford? Jan ba: me ve bependi li bay jen-chier, kom al yul oni bependi yul-baum bay pleika. Pa laste ves me konsili a yu: nu fugi ba tuhun, kompanion.
- Bat a wo nu fugi, Jon? – Raterford shwofu ta. – Li es ya miles de jen, e nu es sol sit. Li ve kapti nu e kili. Pyu hao es tu weiti idyen, dabe savajas begin fidi nu. Dan, si koy Europa-ney ship lai a Nyu-Siland, shayad nu ve mog fugi sin mushkila.
- Wel, dan resti ba hir, rudish wan, lisipedi savajas, e me fugi sole! – Jon Wotson jawabi dushtem.
Ta en-heni-te Eshu fon beginsa por ke ela es docha de Emaii. Wen ela visiti plenjen, ta zin huta, en-lagi on senu bli Jefferson e kusi swa-ney handa pa sinforsa-ney furia.
Fuga
Marjen jivi yo pyu kem pet mes in plen, bat Jefferson e Wotson haishi bu jan nul worda pa maori. Unves pa savera kraking de banduk-shuta jagisi Raterford. Ta en-sidi e slu. Baken huta-mur oni audi tomping de menga nude peda, kraisa, doga-ney wauking. Til nau Raterford bu gwo vidi ke maori shuti bay ti kapti on "Agnesa" na banduk. Li porti banduk on bey kwasi sol fo dekora*. Also sey turan-ney shuta, sey garbar in vilaja alarmi Raterford.
In huta es haishi haf-luma. Al turni kapa Raterford merki ke char gwerjen kel pinchanem somni bli dwar, li nau yok. Bli ta fobisi-ney Jek Mallon fai gro-okos. Jefferson zai somni kwasi morta-ney. Jon Smit e Tompson, al idyen lifti swa, agiti-nem zai kan dwar.
Sol dan Raterford samaji ke li es sol pet in huta.
- Wo es Wotson? – ta exklami e en-stan pa salta.
Nulwan jawabi.
- Ta he fugi, e oni he shuti ta! Ob yu he audi shuta? – Raterford krai.
Jon Smit niki silensa-nem.
- Way ta bu warni-te nu ke ta fugi sedey? – Raterford kontinu. – Yu toshi ya bu jan-te nixa? Ta stay shwo-te om fuga, bat me nulves dumi-te ke ta yao fugi tanto sun. Si ta wud he shwo a nu, nu wud dekonsili ta...
- Por to hi ta bu shwo-te a nu, - Jon Smit shwo glumem.
Garbar-ney kraisa ausen fa-mixi inu kontinue shum. Raterford fa-lansi a dwar.
- Bu go wek! – Jek Mallon en-plaki al graspi suy gamba. – Me fobi... Kwo eventi a nu nau?
Bat Raterford austiri gamba e chu huta pa char pata. Jek Mallon, Smit e Tompson sekwi ta. Sun li oli char yo zai stan miden gata. In huta resti sol Jefferson, ta somni glubem.
Maori-menga zai lopi versu geit in stakatot. Doga gro-wauki, fobisi-ney swina interfai inter gambas. Gina inundi ol gata. Oli man es yo avanen, bli geit.
Plenjen go adar wo trupa tiri li. Bat sun trupa turni bak. Raterford kun ko-jen go a taraf, stopi bli koy huta e en-kan.
Dasta do mucho gwerjen zai zin vilaja fon shulin. Oni zai trani un jen kel gro-resisti e krai furia-nem. Es Jon Wotson. Ta batali bay handas e pedas, trai mah swa libre, kusi plechas de gwerjen kel teni ta, e krai, krai, krai.
- Oni ve mah-aus yur antras! – ta skwili. – Oni ve swipi yu til morta, dedermisi yu, mah yu jal on agni!
Bat gwerjen fai nul atenta om suy kraisa. Li zidem trani ta along gata. Bli ta oni porti un lash de gran doga.
Wen Jon Wotson pasi bli suy ko-jen, Raterford fa-lansi a ta, bat bu suksesi geti a kapti-ney fuger: trupa pushi ta a taraf.
- Kalmifi, Jon! – Raterford krai. – Suluki ba namrem! Nu ve trai helpi yu!
Bat Wotson bu audi ta e krai for den sinsensu-ney ugrosa. Un lao gwerjen kel stan bli, ta turni a Raterford e shwo pa maori al smaili kun dushte joisa:
- Plaki ba om yur amiga. Neva hi yu ve vidi ta pyu.
Oni trani Jon Wotson a huta de Emaii. Sobreshefa miti suy gwerjen bli daklis e komandi ke oni dukti fuger inu huta.
Marjen returni a dom, en-sidi on senu bli lagi-she Jefferson e en-fai konsilum om kwo zwo. Jefferson yo jagi, bat afte audi rakonta om Wotson-ney fuga ta shwo ga nixa e resti ga egalsenta-ney. Jek Mallon zai plaki kyetem in angula e repeti ke nau li sertem ve tabahi*. Raterford opini ke treba zwo olo posible dabe salvi Wotson, obwol ye shao nada om sukses.
- Kwo hi yu yao zwo? – Tompson kwesti.
- Me ve go a Emaii e pregi ta tu indulgi Jon, - Raterford jawabi. – Me ve garanti ke ta bu fugi snova.
- Pa nul dao Emaii ve kredi yur garantia! - Tompson objeti. – Non, pyu hao fo nu es tu bu interfai, tu suluki zuy namrem! Nu mus simuli ke Jon ga bu gwansi nu, otrem nu i bu salvi ta i mah-tabahi nu selfa.
Bat Smit shamisi Tompson e suporti Raterford. E Raterford go a huta de sobreshefa pa sole.
Emaii okupi zuy gran huta in vilaja. Al nau it es fule de jen, e tra slama-mur oni audi shum de mucho vos.
Gwerjen bli zindwar stopi Raterford. Un fon li kwesti:
- Kwo yu treba hir, blan jen?
- Me yao shwo kun Emaii, - Raterford jawabi pa maori.
- Weiti ba, - gwerjen jawabi. – Me go kwesti ob Emaii yao shwo kun yu.
Raterford en-sidi on balka bifoo huta e en-weiti. Mucho gwerjen bli zindwar lautem diskusi fuga de Jon Wotson. Raterford en-jan lo sekwi-she.
Jon Wotson chu huta de plenjen pa midnocha, wen es haishi ga tume. Gardi-sha somni glubem e bu merki suy chusa. Ta he pai koylok un grose gro-stik e masbute korda. Ta ahfi-shem go a stakatot-geit. Sol dwa gwerjen gardi geit, li es armisi-ney bay mer, lanza e banduk. Bu-merki-nem ta lai a li fon baken e turdi* li ambi bay darba de gro-stik pa kapa. Poy ta ligi li e tapi ley muh. Ta pren ambi banduk, fliti* tra geit e desapari in shulin.
Ligi-ney gwerjen sun rikonsi. Un fon li suksesi mah trapa aus muh. Ta jagisi ol vilaja. Persekwa starti tuy. Shulin fulifi bay gwerjen e doga.
Evidentem Jon Wotson tuy fa-lusi in shulin. Inplas go zuy dalem posible, ta go sirkum vilaja e ahfi swa inter baum lwo-ney por storma, ga bu dalem fon stakatot. Bat se hi konfusi persekwer. Li bu gesi shuki ta tanto blisem, li go dalem inu shulin. Mogbi Jon Wotson wud suksesi sidi bu-merki-nem inter baum til sekwi-she nocha e poy go wek ahfi-shem, bat, pa nofortuna, al fa-dey un gran doga merki ta. Ta stopi pa dwashi stepa fon fuger e begin wauki. Wotson bu mog reteni swa e shuti doga bay banduk. Sey shuta hi jagisi Raterford. Sertem, afte se fuger es tuy reveli-ney e kapti-ney.
Raterford zai sidi bifoo Emaii-ney huta, audi shwoing e weiti. Ta weiti muy longem, hampi un ora. Ta begin yo lusi sabra e yao zin huta sin permita, bat dan ti go a shefa na gwerjen turan returni.
- Emaii bu yao shwo kun blan jen, - ta shwo a Raterford. – Blan jen mus go wek.
Triste Raterford lentem go a suy ko-jen. Ta samaji ke kisma de Jon Wotson es yo desidi-ney.
Shaferina
Marjen glumem zai sidi in ley huta. Zai silensi. Afte kelke ora Jon Wotson ve bi kili-ney. Treba zwo koysa, treba probi salvi ta. Bat komo hi? Li piti kompanion e li fobi om swa-ney futur.
Surya fa-uupar oltaim pyu gao. Aira in huta bikam tufi-she.
Turan Raterford vidi tra dwar den gela-ney nude pedas. Eshu! Ela stopi bifoo huta, kom pinchanem, e weiti ke marjen chu shwo-shwo kun ela.
Jek Mallon go versu dwar, bat Raterford stopi ta.
- Weiti, Jek, - ta shwo. – Sey gela mog bi utile fo nu, bat nu mus akti kun chauka.
Jek Mallon obedi-shem resti in huta.
Eshu weiti bli dwar. Pa fin ela fatigi por stan e en-sidi on arda. Taim go, bat elay blan amiga bu chu. Ela fa-astoni. Pinchanem li chu e shwo-shwo kun ela tanto yao-shem. Ela fa-tedi por weiti. Mogbi li bu jan ke ela es hir? Ela nosabra-nem klapi-klapi bay pama den huta-mur. Yedoh nulwan chu.